Srpska pravoslavna crkva Silaska Svetog Duha u Rumi, podignuta početkom 19. veka, predstavlja jedan od najvrednijih spomenika sakralne arhitekture u Sremu i uživa status spomenika kulture od velikog značaja.
Na mestu stare drvene crkve, koja se pominje još 1750. godine, izgradnja nove crkve započeta je 1836. godine, zahvaljujući trudu i finansijskoj pomoći bogatih cincarskih trgovaca. Zbog toga je u narodu poznata i kao „Grčka crkva“. Projekat je uradio Matijas Frelih iz Novog Sada, u duhu klasicizma.
Zbog nedostatka sredstava, radovi su više puta prekidani. Ikonostasna pregrada, čiju je drvorezbu izradio Georgije Dević, postavljena je 1851. godine u još nedovršenu crkvu, a radovi su konačno nastavljeni tek 1903. godine prema projektu zagrebačkog arhitekte Hermana Bolea, koji je svojim eklektičnim pristupom dopunio ranije zamisli.
Pre Prvog svetskog rata crkva je imala najveće zvono u Sremu, teško 30 metričkih centi, koje je uništeno radi izrade topova. Novo zvono, teško preko 17 centi, postavljeno je 26. septembra 1937. godine i ponovo je bilo najveće u Sremu.
Hram je jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom na istoku i visokim zvonikom na zapadu. Fasadnu dekoraciju čine plitki pilastri, polukružne niše i izraženi potkrovni venac koji se proteže duž čitave crkve. Zapadno pročelje je naročito reprezentativno, sa udvojenim stubovima, timpanonom i visokim zabatom iznad kojeg se uzdiže secesijska kapa zvonika.
Istočno od crkve nalazi se manja građevina pravougaone osnove sa kupolom, kroz koju se ulazi u porodičnu grobnicu Maksimovića, kružne osnove. Na tavaničnoj fresci, prikaz Vaskrsenja naslikao je čuveni umetnik Uroš Predić, koji je radio i na oslikavanju ikonostasa, tronova i pevnice, uz pomoć mladog Paska Vučetića.
Konzervatorski radovi na crkvi izvedeni su 1980. godine, dok je krovni pokrivač zamenjen 2006. godine.
Crkva Silaska Svetog Duha i danas predstavlja dragoceni deo kulturnog i duhovnog nasleđa Rume i Srema.