Na srpskom vojničkom groblju u Rumi juče je obeležena 107. godišnjica oslobođenja grada u Prvom svetskom ratu. Vence su položili predstavnici Opštinskog odbora SUBNOR-a Ruma i građani, dok su u ime Opštine Ruma vence položili Stevan Kovačević, pomoćnik predsednika Opštine Ruma, i Nikola Đuričić, načelnik Opštinske uprave.
Oslobođenje Rume u novembru 1918. godine predstavljalo je ispunjenje dugogodišnje težnje srpskog naroda ka prisajedinjenju matici – Kraljevini Srbiji.
„6. novembra 1918. grad je oslobodio jedan bataljon srpske vojske pod komandom majora Ljubomira Maksimovića. Dolazak oslobodilaca građani su pozdravili sa oduševljenjem, a govor dobrodošlice održao je dr Žarko Miladinović. Kao stalna posada ostala je jedna četa pod komandom kapetana Stanislava Krakova. Naše jedinice nastavile su oslobađanje zemlje prema zapadu i u narednim danima oslobođena je i ostatak teritorije“, rekao je Predrag Vukmirić, predsednik OO SUBNOR-a Ruma.
Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve služilo je pomen poginulima.
„Danas se sećamo krvi koja nije uzalud prolivena. Ona je položena da bismo mi danas živeli u slobodi“, poručio je arhirejski namesnik rumski, Sreten Lazarević.
Srpsko vojničko groblje u Rumi jedino je uređeno vojničko groblje iz Prvog svetskog rata na prostoru nekadašnje Jugoslavije na kojem su sahranjeni poginuli učesnici bitke na Legetu, kao i austrougarski vojnici koji su podlegli ranama u rumskoj bolnici. Groblje je formirano 1921. godine, a poslednji put obnovljeno 2016. godine na inicijativu SUBNOR-a Ruma.
„Sećamo se da sloboda nije data, već izvojevana velikim žrtvama. Zbog toga je važno da budemo jedinstveni, da čuvamo otadžbinu i svoj zavičaj. Sa ovog mesta čuvamo uspomenu na borce Timočke divizije, ali i na naše sugrađane koji su ginuli i tamničeni sanjajući slobodnu Rumu“, rekao je Nikola Đuričić, načelnik Opštinske uprave.
Podsetimo, samo nekoliko dana kasnije, 24. novembra 1918. godine, u kući dr Žarka Miladinovića u Rumi doneta je istorijska odluka o prisajedinjenju Srema Kraljevini Srbiji, pre zvanične odluke Velike narodne skupštine u Novom Sadu od 25. novembra, kada je i ostatak Vojvodine ušao u sastav matice.