Jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na našim prostorima, antička Basijana kod Donjih Petrovaca u opštini Ruma, dočekaće ove jeseni nastavak terenskih istraživanja posle čak 90 godina pauze. Sredstva za ovaj projekat obezbedio je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.
O nastavku radova govorila je pokrajinska sekretarka Aleksandra Ćirić Bošković na predavanju o Basijani, koje je u Zavičajnom muzeju Ruma održao arheolog Lazar Marković.
Podrška Pokrajine i planirani početak radova
Zavičajni muzej Ruma nosilac je projekta, dok su ključni partneri Filozofski fakultet u Novom Sadu i Arheološki institut u Beogradu. Prema rečima v.d. direktora muzeja Uroša Nikolića, radovi na terenu treba da počnu tokom septembra ili oktobra.
- Prva faza istraživanja: Fokus će u početku biti na ranohrišćanskoj bazilici dimenzija 20 sa 40 metara, čije istraživanje može najbrže doneti značajne naučne rezultate.
- Dugoročni ciljevi: Pored istraživanja slojeva iz perioda Antičkog Rima i ranog hrišćanstva, planirana su istraživanja keltskih slojeva, uspostavljanje saradnje sa inostranim partnerima, izgradnja vizitorskog centra i integrisanje Basijane u turističku ponudu Srema.
Pokrajinska sekretarka Aleksandra Ćirić Bošković naglasila je da je Basijana bila nepravedno zapostavljena i da su ugovor i finansijska sredstva već prebačeni muzeju radi početka radova.
Bogata istorija antičkog centra tekstila
Basijana je bila izuzetno živo i gusto naseljeno mesto u pograničnom delu Rimske imperije, osnovano u 1. veku i aktivno sve do 6. veka nove ere:
- Centar tekstilne industrije: Lokalitet je u rimsko doba bio poznat kao regionalni centar tekstilne proizvodnje.
- Sedište episkopije: Nakon pada Sirmijuma, u Basijanu je privremeno bilo premešteno sedište sirmijumske episkopije.
- Kulturno dobro od izuzetnog značaja: Danas je ovaj lokalitet od oko 20 hektara zaštićeni pašnjak pored seoskog groblja na ulasku u Donje Petrovce, gde je svaka poljoprivredna aktivnost i sakupljanje predmeta strogo zabranjeno.
Devet decenija od poslednjih iskopavanja
Prva ozbiljna istraživanja na ovom lokalitetu započeta su još krajem 19. veka, dok je poslednja fizčka arheološka iskopavanja pre devet decenija, u vreme Kraljevine Jugoslavije, vodio dr Miodrag Grbić iz Muzeja Kneza Pavla.
Iako su pre 12 godina urađena geofizička snimanja u saradnji sa austrijskim stručnjacima pomoću moderne tehnologije bez kopanja, predstojeći radovi na terenu omogućiće arheozima da nakon skoro čitavog veka otkriju nove vredne artefakte i detalje o životu u antičkom Sremu.